Umarate li se brzo ?
Treba li vam više vremena da se organizirate i napravite svoje poslove?
Smanjuje li vam se koncentracija?
Kako stojite s nadahnućem i inspiracijom?
Imate li osjećaj da ste blokirani, zakočeni i da ne napredujete u životu?
Sve vam je poznato.
Riječ „stres“ toliko se često spominje u svakodnevnom govoru da je poprimila velik broj interpretacija. Iako stres za svakoga ima vlastito značenje, pojam stresa je toliko uobičajen da svi podrazumijevamo da znamo o čemu se govori. Stres je subjektivni doživljaj. Iako će neke ekstremne situacije (npr. smrt bliske osobe, teška bolest, gubitak posla) većina ljudi doživjeti stresnima, to ne znači da svi ljudi reagiraju jednako na iste životne događaje. Reakcija ovisi o interpretacijama tih događaja i njihovom značenju za nas.
Stres je uobičajeno ljudsko iskustvo. Stres je normalna reakcija organizma do koje dolazi kada se trebamo prilagoditi novim zahtjevima okoline.
Također je važno napomenuti da, iako se uglavnom povezuje s negativnim iskustvom, nije svaki stres nužno negativan.
Važno je razlikovati vodi li reakcija na stres boljoj prilagodbi organizma i većoj otpornosti ili neuspješnoj prilagodbi koja može rezultirati povećanom osjetljivošću ili bolešću. U oba slučaja dolazi do promjena u tjelesnim funkcijama, emocijama i ponašanju. Kad stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu; stanju pri kojem je razina stresa iznad mogućnosti nošenja s njom i u kojem se povećava emocionalni nemir, tjeskoba, frustracija.
Pozitivni stres ili eustres predstavlja izazov i motivaciju za postizanje nekih ciljeva te omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline.
Podložniji stresu su ljudi koji često ne uspijevaju živjeti u sadašnjem trenutku. Prepoznajemo ih po tome što se žale da dan nema dovoljno sati kako bi stigli napraviti sve što trebaju, iako se jako naprežu kako bi obavili svoje zadatke. Njihovo razmišljanje o prošlosti (problemi s otpuštanjem) i budućnosti (problemi s kontrolom) vodi, uz nedostatak provjerenja u prirodan tijek života, k osjećaju nesigurnosti i nedostajanja potpore, te bespomoćnosti da promijene situaciju u kojoj se nalaze. Uglavnom, usmjereni su na negativne stvari i one koje ih ograničavaju, a često su obuzeti strahom. U svakom slučaju, zanemaruju sebe i bliske ljude, zbog čega im slabi kvaliteta vlastitog života i zdravlja.
Kada govorimo o stresu, važno je razlikovati dva osnovna pojma: stresor i stres. Pojam stresa odnosi se na reakciju organizma na djelovanje nekog stresora. Stresor je izvor stresa, svaki vanjski ili unutarnji podražaj koji od organizma traži udovoljavanje određenim zahtjevima, rješavanje problema, pojačanu aktivnost ili neki novi oblik prilagodbe.
Vanjski stresori mogu biti: obiteljska situacija, problemi na poslu, financije, obaveze i vremenski pritisci, životne promjene, buka, gužva i sl.
Unutarnji stresori mogu biti: zabrinutost, nesigurnost, neizvjesnost, očekivanja od sebe i drugih, vlastiti konflikti i sl.
Bez obzira jesu li stresori unutrašni ili vanjski, oni su uvijek stvar vaše percepcije. Dođite na Shiatsu tretman i naučite živjeti bez utjecaja stresa.
Reci glasno čeg se bojiš
i rasplini taj strah
Otkrij gdje stojiš
i zašto držiš dah?
Svrhu svoju pronađi
tu svoju bit
Svoje breme ponesi
držeći tu nit.
-Lea Brezar-
Dobro je znati
Svaki put kad u tijelu osjetite stres i napetost, ne zaboravite disati i opustiti se.
Svaki dan povećavajte kapacitet svjesnosti osjećaja smirenosti i opuštenosti u kaosu koji vas okružuje.
Odvojite vrijeme za sebe, za povezivanje sa sadašnjim trenutkom i slobodom. Prvi korak prema slobodi jest spoznaja da imate izbor. Svaka je osoba slobodna promatrati svijet iz koje god perspektive želi. Usredotočite se i otkrijete svoja područja zbunjenosti, sukoba ili zabrinutosti, odluke koje morate donijeti i prilike koje trebate prihvatiti. Stavite ih sve na papir i složite svoju mentalnu mapu.
U središte papira napišite svoj cilj. Krenite pisati dalje, od sredine vrha papira u smijeru kazaljke na satu, kako se osjećate danas, kako vidite sebe u budućnosti, koliko je ona daleka, što je vaš najveći izazov, što je ideja, koja je vaša opcija B, kakva je vaša organizacija svakodnevice, kakvo je vaše vrijeme, kome ga najviše posvećujete, gdje se nalazi vrijeme za vas, što želite postići ili unaprijediti u svojim odnosima ili u svojoj okolini, kakvi ste u kontaku sa sobom i prirodom….
Promatrajte i pustite da se događa. Budite blagi prema sebi, strpljivi, otvoreni i dozvolite si pozitivnu promjenu. Razmislite o stvarima koje biste voljeli doživjeti, ali previše se bojite zakoračiti prema njima. Usredotočite se prema onome što imate i čime ste blagoslovljeni, a ne na ono što vam nedostaje u životu.
Usredotočite se na svoje prednosti. Što volite? U čemu ste dobri? Što vas veseli?
Uđite u osjećaj jasnoće. Jasnoća je stanje u kojem je um oslobođen briga i nesigurnosti. Za nju je potrebna određena razina poznavanja samih sebe, kako bi vas donošenje odluka osnažilo, a vaše životno iskustvo učinilo dubljim i bogatijim. Na pitanje “Je li ovo najbolja odluka koju mogu donijeti?” svaka osoba ima odgovor koji se temelji na njezinoj percepciji, događajima i životnom iskustvu. Prema tome, važno je da je ona, ta odluka, iz vašeg srca.
Zapišite te stvari i počnite slijediti svoje snove.
Dođite na Shiatsu tretman.
Shiatsu je podrška koja rastresa stres i vraća osmijeh.
Ivana Matak, vaša Shiatsu praktičarka